Okomiti sunčani sat na sjevernom krilu velikog (donjeg) klaustra. Fra Stipe Nosić kaže o satu slijedeće:
Ovaj sat karakterističan je po tome što ima dva brojčanika i mjeri vrijeme na dva različita načina računanja. Gornji sat pokazuje vrijeme po rimskom računanju sati u danu. Njihov dan sastojao se od vigilija (lat. vigilia = bdjenje), noćnih straža, koje su se od zalaska do izlaska sunca izmjenjivale četiri puta po tri sata. Nakon dvanaest noćnih sati (hora duodecima noctis) izlazilo je sunce, pa je prvi sat u danu bio sat nakon izlaska sunca. Šesti sat od tada (hora sexta) bio je u podne, a poslije dvanaestog sata u danu (hora duodecima diei) bio je zalazak sunca, pa je time započinjao novi dan. Na gornjem satu označene su dnevne ure, pa ima brojčanik s označenim rimskim brojkama (od VIII do XII i od I do VI), i pomoću sunca mjeri vrijeme od 7 do 18 sati.
Donji sat mjeri vrijeme novijim načinom, takozvanim „talijanskim“, koji se počeo primjenjivati u novom vijeku. Dan po tom načinu računanja ima 24 sata, s tim da su se sati brojili od zalaza sunca. Brojčanik na donjem satu ima arapske brojke od 16 do 22., što znači da tim računanjem pokazuje vrijeme samo za sedam sati u danu.
Vrijeme i na jednoj i na drugoj napravi, za sunčanog vremena, otkriva pokazivač napravljen od kovanog željeza. On se sastoji od nakošene željezne šipke, na čijem kraju je limeno nazubljeno sunce s rupicom u sredini. Željezni potporanj, postavljen okomito s obzirom na površinu oslika, podupire pokazivač. Kada na gornjem satu pokazivač svojom sjenom označava 12 sati (podne), njegova sjena zajedno s nazubljenim probušenim limenim suncem na donjem satu označava šesnaesti sat u danu. To je ovisno o godišnjem dobu između 15 i 17 sati, po današnjem načinu brojenja. Talijanski način brojenja sati ponegdje se zadržao sve do 19. stoljeća, kad je uglavnom prihvaćeno brojenje sati u danu od pola noći do 24 sata. Od tada satni mehanizam uobičajeno ima označene sate od ponoći do podne (12 sati) i od podne do ponoći (12 sati).
Uočljivo je da crta koja na gornjem satu dijeli dnevni dio dana na pola, i koja označava 12 sati po mjesnom vremenu, ide vertikalno. To otkriva da je zid zgrade na kojoj je sat naslikan postavljen točno prema sjeveru.
Zahvaljujemo fra Stipi Nosiću na ustupljenom tekstu i fotografijama.
Literatura:
