Sunčani sat u tamnoj komori (camera obscura). Kroz mali otvor ulazi svjetlo i projekcijom stvara obrnutu sliku sunca na podu. Sunčani sat poprima ime "meridijana" (sredina dana). Sv. Ivan Krstitelj zaštitnik je gnomonista - Ivan 3,30: "On mora rasti a ja se moram umanjivati." 24. lipnja je blagdan sv. Ivana Krstitelja i od tada se dani smanjuju dok se od 25. prosinca dani povećavaju. Prvi Nicejski koncil 325. godine propisuje da se Uskrs slavi prvu nedjelju nakon punog mjeseca nakon ravnodnevnice. Datumom Uskrsa pomiču se svi ostali blagdani vezani uz Uskrs.

Slične su meridijane izrađene:

• Katedrala u Firenci 1476. godine, autor Toscanelli
• s. Petronio u Bologni 1575. godine, autor Danti
• s. Maria degli Angeli u Rimu 1702. godine, autor Bianchini
• Katedrala u Milanu 1786. godine, u izradi sudjelovao Ruđer Bošković

Nismo htjeli prepisati nacrt ravne duge crte (meridijana) niti funkciju određivanja kalendara, već označiti samo 3 važne točke, pritom dajući jedan modernistički i minimalistički nacrt na podu.

Karakteristike meridijane:

• visina rupe: 6 m
• promjer rupe: 11 mm
• Elipsa Božića veličine 17/45cm na 15,065m
• Elipsa Uskrsnog termina veličine 10/14cm na 5,968m
• Elipsa sv.Ivana Krstitelja veličine 7/7.5cm na 2,354m

Sat je realiziran 2012. godine povodom 830 godina rođenja Franje Asiškog, a autori sata su Franko Kaić i Walter Scotti.

(Dojavio i tekst napisao: W. Scotti)